Cena nafte

Cena nafte je ena najpomembnejših tržnih cen, ki jo moramo aktivno spremljati, če želimo biti obveščeni o gospodarskem stanju v svetu. Toda kaj pravzaprav je nafta, kako cena nafte vpliva na gospodarstvo in s čim je povezana?

Kaj je olje?

Nafta potječe od organskih tvari izumrlih kopnenih i vodenih organizama. Nastaje prirodnom biološko-kemijskim procesima i akumulira se u Zemljinoj kori, odnosno naftnim ležištima pod visokim tlakom. Najčešće se radi o smjesi tekućih ugljikovodika. Sirova nafta je nafta koja se dobije iz bušotine i tek treba proći proces čišćenja i prerađivanja. 

Količina sirove nafta najčešće se mjeri u barelima – mjernoj jedinici za volumen koja dolazi od eng. riječi barrel odnosno bačva. Jedan barel iznosi približno 158,987 litara. 

Značajke sirove nafte kao što su zemljopisni položaj proizvodnje, masa, gustoća i udio sumpora određuju njenu vrijednost. Pokazatelji cijene nafte (eng. benchmark) koriste se kao referentna mjerila globalnih cijena nafte. Postoji više benchmarkova, a najčešće se koriste North Sea Brent ili skraćeno Brent za Europu, West Texas Intermediate ili WTI za Sjevernu i Južnu Ameriku te Dubai Crude za Aziju. S obzirom da na Brent otpada oko 67% svjetske trgovine, on se obično koristi kao glavni indikator globalne cijene nafte.

Što utječe na cijenu nafte?

Nafta, poznata pod nadimkom ‘crno zlato‘, spada među sirovine kojima se najčešće trguje i koje se najviše koriste u svijetu. Crno zlato iznimno je važno kada je u pitanju o svjetski transport i industrija jer se koristi i kao gorivo i kao proizvodni input, zbog čega ima nesagledivo veliku ulogu u globalnom gospodarstvu. 

Kao i kod drugih sirovina, materijala i roba, cijena nafte uvelike ovisi o trendovima u ponudi i potražnji. Povećanje ponude smanjit će cijenu i obrnuto (ako je potražnja fiksna), dok će rast potražnje u pravilu poskupjeti cijenu i obrnuto (ako je ponuda fiksna).

• Ponuda nafte

U modernoj povijesti nekoliko je puta došlo do velikih šokova na strani ponude koji su uzrokovali naftne krize i imali jak utjecaj na rast cijene nafte. Radi se o sljedećim situacijama: OPEC-ov naftni embargo 1973., Iranska revolucija i naftna kriza 1979., Iransko-irački rat 1980.-1988., naftni šok nakon invazije Iraka na Kuvajt 1990., Zaljevski rat 1991., Azijska financijska kriza 1997., nemiri u Venezueli 2002., velika svjetska financijska kriza 2008., Arapsko proljeće 2010-ih te ruska invazija na Ukrajinu 2022. 

Tijekom ovakvih vrsta šokova, obično dolazi do negativnih očekivanja vezanih za poremećaje u opskrbi naftom kao posljedicom sukoba ili koordinarne aktivnosti proizvođača, što na koncu rezultira padom ponude sirove nafte. Pad ponude zauzvrat dovodi do rasta cijena nafte. 

Zemlje u kojima se proizvodi najviše nafte često su žrtve geopolitičkih tenzija koje utječu na ponudu i cijenu nafte. Jedna od organizacija koja okuplja velike proizvođače nafte i štiti njihove interese jest OPEC (organizacija zemalja izvoznica nafte), a njene članice su Alžir, Angola, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. OPEC proizvodi oko 40% sirove nafte u svijetu, a k tome treba dodati da se 80% rezervi nafte također nalazi u tim zemljama. Organizacija je poznata je po donošenju odluka o ograničavanju ponude sirove nafte na tržištu kako bi utjecala na cijenu nafte i stoga svjetske vlade, kompanije i špekulanti moraju budno pratiti njene poteze.

Kada OPEC spusti cijenu crnog zlata, šteti ostatku konkurencije u svijetu, ali također smanjuje vlastite prihode. Kada digne cijenu nafte, može kratkoročno priskrbljivati veće prihode sve dok druge zemlje u svijetu ne pojačaju vlastitu proizvodnju.

U kratkom roku, utjecaj na cijenu nafte imaju i trenutne zalihe. Naftno tržište nema elastičnu ponudu u kratkom roku i ne može odgovoriti na brzi rast potražnje. Ako u tom slučaju nema dovoljno zaliha uskladištene nafte, cijena će skočiti. Iz tog razloga, trenutne zalihe imaju značajan utjecaj na volatilnost cijene nafte. Ako se u budućnosti očekuje nestašica nafte, tržište će nastojati povećati zalihe i time utjecati na poskupljenje nafte zbog rasta potražnje. Ipak, u slučaju da dođe do očekivanog naftnog šoka, trenutne zalihe moći će bar neko vrijeme amortizirati dani šok.

Na ponudu i cijenu nafte također mogu utjecati tehnološke inovacije poput napretka u hidraulici frakturiranja i frakiranja te katastrofe poput izljeva nafte u Meksičkom zaljevu 2010. godine.

• Potražnja za naftom

Primjer velikog šoka na strani potražnje je rusko-saudijski rat cijenama nafte i početak pandemije koronavirusa tijekom kojih je potražnja za naftom značajno patila, uzrokujući pad cijene od preko 65%. Šok na strani potražnje također može doći od brzorastućih potreba svjetskih gospodarstva te očekivanja o budućim cijenama nafte, odnosno špekulacijama na financijskom tržištu. 

Sudionici na tržištu mogu kupiti sirovu naftu putem budućnosnica (futures) i opcija, dižući joj tako cijenu. Zauzimanjem različitih pozicija, pojedina kompanija može se osigurati od rizika naglih promjena cijene sirove nafte, no špekulanti, s druge strane, mogu profitirati od pozitivnih ili negativnih promjena cijene. Investicije, najnoviji podaci o količini proizvodnje te očekivani rizici na tržištu stoga značajno utječu na potražnju za sirovom naftom, a time i na njenu cijenu. Primjerice, 1990. uslijed iščekivanja invazije na Saudijsku Arabiju, na rast cijene nafte utjecala je, među ostalim, i špekulativna potražnja te strah od daljnjih poremećaja u proizvodnji. Kada je SAD primirio situaciju, cijena nafte drastično je pala, optimizam se vratio, a špekulanti su prodali svoje vrijednosne papire. Pritom treba naglasiti da sukobi na Bliskom istoku i uništenja naftnih rafinerija na tom prostoru, u pravilu izazivaju nestašice, negativna očekivanja i rast cijene crnog zlata.

Na potražnju za naftom može utjecati i osobna potrošnja. U slučaju dizanja kamatne stope od strane središnje banke i usporavanja gospodarstva, potrošnja i investicije mogu nastradati kao posljedica neizvjesnosti. Građani postanu skloniji štednji i stoga manje troše na proizvode za koje se koristi nafta, smanjujući time potražnju. 

Gospodarstva koja iskazuju značajan ekonomski rast, obično potražuju sve više i više sirove nafte, i time pozitivno utječu na njenu cijenu. Drugi važni faktori koji utječu na potražnju uključuju sve veći promet u svijetu, rast stanovništva u pojedinim zemljama te sezonske promjene, npr. rast potražnje tijekom ljeta kad se više putuje.

Kako cijena nafte utječe na inflaciju?

Šokovi na strani ponude i potražnje za naftom bitno utječu na gospodarstvo zemlje. Ako cijena nafte raste, rastu troškovi u sektoru transporta, ali i troškovi gotovo svih proizvoda jer kompanije koje ih proizvode također moraju prevoziti svoje sirovine, materijale i robu. Rast cijena proizvoda može smanjiti potrošnju i investicije, a skuplja proizvodnja može smanjiti zaposlenost. Oni koji su zaposleni će također tražiti veće nadnice kako bi amortizirali rast cijena goriva i proizvoda u prodavaonicama. U slučaju da rast nadnica ne prati rast opće razine cijena, stanovništvo će biti relativno siromašnije što će dodatno utjecati na pad potrošnje. Rast inflacije i stagnacija gospodarstva dovest će do pada realnog BDP-a i stagflacije.

Pored toga, što su lošija buduća očekivanja i veća neizvjesnost, to je utjecaj na gospodarstvo jači odnosno što je veća očekivana inflacija, to je naposljetku veća i realna inflacija. Za svakih 10 postotnih bodova rasta cijene nafte, inflacija u prosječnoj zemlji rast će između 0,4 i 0,6 %, ovisno o tome koliko se njena ekonomija oslanja na naftne derivate. 

Nafta je jedna od najčešćih sirovina koje se razmjenjuju na međunarodnoj razini. Poremećaji u trgovini naftom stoga mogu utjecati na uvoz i izvoz te prikupljanje poreza i trošarina na naftne derivate u nekoj zemlji. Smanjenje proračunskih prihoda, može voditi daljnjim ekonomskim destabilizacijama te prelijevanju i multiplikaciji negativnih efekata. Monetarna politika, s druge strane, može povećati kamatne stope kako bi se borila s inflacijom, no to će također štetiti gospodarskom rastu. Ako se stvori negativna poslovna klima u danoj zemlji, investicije će patiti zbog povećane percepcije rizika. Sve to zajedno, utjecat će na pad BDP-a.

Iako rast cijene nafte ima snažan negativan utjecaj na BDP, pad cijene nafte, premda zvuči kontra-intuitivno, nema praktično nikakav utjecaj na pozitivan rast gospodarstva. Makroekonomski teoretičari, unatoč brojnim tezama, zasad nemaju jasan i konkluzivan odgovor na pitanje zašto je tome tako.

Povezanost cijene nafte i cijene zlata

Za početak treba naglasiti da se cijena nafte i cijena zlata dugoročno kreću u istom smjeru. Postoji više načina na koji cijena crnog zlata utječe na cijenu žutog zlata. Cijena nafte ponajprije utječe na isplativost rudarenja zlata jer rudarska mehanizacija troši velike količine nafte. Smanjena ponuda nafte i rast njene cijene, povećat će troškove rudarenja i nadnica te smanjiti ponudu zlata odnosno povećati njegovu cijenu.  

Pored toga, crno zlato, osobito kada raste njegova cijena, ima iznimno jak negativan učinak na stanje svjetskog gospodarstva i visoku inflaciju. Kada se različita važna svjetska gospodarstva nađu u recesiji ili krizi te se suoče s visokom inflacijom, mnogi investitori, ali i središnje banke, okreću se ulaganju u zlato kao sigurnom utočištu očuvanja vrijednosti u nesigurnim vremenima. Rastom potražnje za zlatom, raste i njegova cijena.

Dolar je od 2000. do danas izgubio 39% vrijednosti, slično kao i druge velike svjetske fiat valute, što je značajno utjecalo na rast cijena žutog i crnog zlata u posljednjih nešto više od dva desetljeća. Zasad, nema nikakvih indikacija da se ovaj trend neće nastaviti i ubuduće. Inflacija je pritom najbitniji faktor koji dugoročno veže cijenu žutog i crnog zlata. Međutim, u kratkom roku, to ne mora nužno biti slučaj jer efekti inflacije često djeluju s vremenskim odmakom. Iz tog razloga u kratkom roku, korelacija može izostati. Tu se radi o tri kratkotrajna faktora; tečaj američkog dolara koji jačanjem poskupljuje cijenu zlata i nafte (i obrnuto); teška gospodarska situacija koja gura cijene u suprotnim smjerovima odnosno raste potražnja i cijena žutog zlata, a pada potražnja i cijena crnog zlata; i nepredvidljive situacije poput prirodnih katastrofa, uvođenja kvota, embarga i špekulativnih aktivnosti koje također mogu uzrokovati neočekivane fluktuacije cijena. 

Ovisno o tome koji kratkoročni faktor prevlada, cijene se mogu međusobno približavati ili udaljavati unutar nekoliko tjedana ili mjeseci, no nakon godinu do dvije, situacija će se zasigurno izravnati.

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.